Naslovna Društvo
Društvo

VELIKA MOLITVENA SVEČANOST

VELIKA MOLITVENA SVEČANOST

Liturgijsko sabranje povodom prenosa moštiju Svetog Vladike Nikolaja, 3. maja, u manastiru Lelić, NJegova Svetost Patrijarh srpski g. Porfirije, uz sasluživanje Visokopreosvećenih Mitropolita vranjskog g. Pahomija, šumadijskog g. Jovana, raško- prizrenskog g. Teodosija, timočkog g. Ilariona, niškog g. Arsenija, budimljansko- nikšićkog g. Metodija, Arhiepiskopa gornjokarlovačkog g. Gerasima i Episkopa buenosajreskog i južnocentralnoameričkog g. Kirila, osečkopoljskog i baranjskog g. Heruvima, šabačkog g. Jeroteja, remezijanskog g. Stefana, starešine Podvorja Srpske Patrijaršije u Moskvi, mohačkog g. Damaskina, topličkog g. Petra, jenopoljskog g. Nikona i domaćina Episkopa valjevskog g. Isihija, kao i molitveno prisustvo Mitropolita zvorničko- tuzlanskog g. Fotija. Sasluživalo je više sveštenika i sveštenomonaha, uz pojanje pevnice i Hora sveštenika, bogoslova i polaznika Škole crkvenog pojanja Eparhije valjevske pod upravom protojereja Branka Čolića, upravnika i predavača škole. Nakon blagosiljanja slavskih darova i lomljenja slavskog kolača, Preosvećeni Episkop valjevski g. Isihije je uputio blagodarje Patrijarhu Porfiriju, braći arhijerejima i saslužiteljima, kao i svima koji su umnožili svečarsku radost lelićkog bratstva i svih njegovih eparhiota. Govoreći o daru Svetog Vladike Nikolaja i njegovih blagočestivih roditelja, manastiru Lelić, Vladika Isihije je naveo da su oni najbolje parče zemlje sa ljubavlju obrađivali, a potom ga prineli svojoj Crkvi, izgradivši na njemu svetinju u kojoj se danas molitveno sabiramo. Ono što je bila njihova očevina, postalo je naša duhovna domovina, kazao je valjevski arhijerej. Nakon Svete Liturgije, prelomljen je slavski kolač. Ovogodišnji domaćin ktitorske slave u manastiru Lelić bio je istaknuti muzički umetnik Dejan Petrović. Svečanost je krunisana osvećenjem Doma Svetog Vladike Nikolaja, uručivanjem priznanja svima koji su pomogli ovo bogougodno delo i umetničkim programom inspirisanim delima Vladike Nikolaja i srpskom tradicijom

D.D.

 

Ostavite odgovor